QQCWB

GV

Žitije Stefana Dečanskog — Википедија

Di: Ava

Vrhobreznički letopis ili Vrhobrezačka hronika je starosrpski ćirilični spis iz 1648. godine. Autor letopisa je Gavrilo Trojičanin, monah Svetosavskog Bratstva manastira Vrh-breznica Svete

Jevanđelje Nikole Stanjevića — Википедија

Kultura srednjovekovne Srbije

Brnča (stsl. Брьнча ; oko 1253. — poslije 1264) bila je srpska princeza, ćerka srpskog kralja Stefana Uroša I i kraljice Jelene. Njena braća su bila Stefan, Stefan Dragutin i Stefan Milutin. Svrljiški odlomci jevanđelja, prva strana. Svrljiški odlomci jevanđelja su značajan ćirilični spomenik srpske i srpskoslovenske pismenosti iz 13. veka. Odlomci jevanđelja su nastali u Svrljigu 1279.

Najpoznatiji srednjovekovni srpski književnici Srpska stara književnost obuhvata srednjovekovni i rani novovekovni period u istoriji srpske književnosti. Počeci srednjovekovne srpske

Humska ploča Humska ili Humačka ploča je ploča (10—11. vek) [1] ispisana ćiriličnim (sa primesom od pet glagoljičkih slova) i staroslovenskim jezikom. Nađena je na Humcu pored Bojansko jevanđelje ili Bojanski palimpsest je glagoljski staroslovenski rukopis Jevanđelja, koji datira s kraja 11. veka. Pergamentni listovi XII-XIII su sačuvani i restaurirani, i na njema je

Brak sina srpskog kralja Milutina, Stefana Dečanskog, i Teodore Smilec pominje arhiepiskop Danilo u Milutinovom žitiju. Žitije Stefana Dečanskog, pisano od strane Danilovog

Rujansko četvorojevanđelje — Википедија

Temnićki natpis Replika Temnićkog natpisa, Narodni muzej Kruševac Temnićki natpis predstavlja jedan od najstarijih ćiriličkih natpisa i spomenika staroslovenske pismenosti na Balkanskom Jevanđelje Nikole Stanjevića je naziv za iluminirani rukopis Jevanđelja pisan raškim stilom sredinom 14. veka u Srbiji po nalogu vojvode Nikole Stanjevića.

Dobrejšovo jevanđelje Dobrejsko jevanđelje je ćirilični rukopis jevanđelja iz prve polovine 9. veka (1221?). Sačuvano je ukupno 127 stranica, a 79 od njih se čuvaju u Sofiji, NBKM br. 17 (307). Janjinska hronika je srednjovekovni spis, nastao oko 1440. godine, koji predstavlja najduži i najobimniji izvor koji se bavi istorijom Epira u srednjem veku. Ona opisuje vladavinu Janjinom i

kivot svetog Stefana Dečanskog

Gorički zbornik — Otpisanije bogoljubno Gorički zbornik ili kalendar Gorički ili Gorički rukopis kolekcija je srednjovekovnih srpskih rukopisa Jelene Balšić i njenog duhovnika monaha Nikona Fragment Cetinjskog letopisa Cetinjski letopis, poznat i kao Cetinjska hrisovulja i Cetinjska hronika je zbirka rukopisa (pisma, dokumenti, izveštaji i pesme), koje je sakupio mitropolit

Mletački zbornik (poznat i kao Venecijanski) nastao je krajem XIV. ili početkom 15. veka. Tačnog datiranja nema, jer je rukopis prekinut, tako da nedostaje kolofon, koji je verovatno postojao,

Rilski glagoljski listići Rilski glagoljski listići ili Makedonski listići — 8 nepunih listića i još 3 parčeta papira, koji su se sačuvali od izgubljene glagoljske liturgijske staroslovenske knjige. Nastali su Hilandarski listići Hilandarski listići su srpski srednjovekovni rukopis s kraja X i početka XI veka. Predstavlja jedan od najstarijih sačuvanih slovenskih spomenika pisanih ćirilicom. Hilandarski Purković ga smatra za sina Konstantina, brata Stefana Dečanskog. Međutim, Vojihna se pominje u jednom dokumentu iz 1323. godine kao pristalica Vladislava II u ratu sa Dečanskim.

Zografsko Jevanđelje Zografsko Jevanđelje (lat. Codex Zographensis) je staroslovenski rukopis jevanđelja pisan na glagoljici. Potiče iz druge polovine 10. ili početka 11. veka. Pisano je negde Remsko evanđelje (fr. Texte du Sacre) je crkvenoslovenski rukopis pergamenta. Sastoji se od dva dela, od kojih su 32 stranice napisani ćirilicom, a preostala 62 — glagoljicom. Prvo sadrži

  • NAJNESREĆNIJI SRPSKI VLADAR: Otac ga oslepeo, ubio ga sin
  • Stefan — Википедија
  • Житије светог Стефана Дечанског
  • Minhenski jevanđelistar — Википедија

Bratkov minej je srpski pravoslavni kalendar (minej) iz 13. veka. Naziv je dobio po pisaru Bratku. To je najstariji minej u srpskoj književnosti. Pisan je na pergamentu, u vreme kralja Vladislava Stranica Minhenskog psaltira Minhenski psaltir (još i Srpski psaltir, Minhenski bukvar, Minhenski abecedar) (nem. Serbischer Psalter, lat. Codex Monacensis Slavicus 4) je nastao krajem 14.

Prizrensko četvorojevanđelje je srpski srednjevekovni rukopis iz poslednje decenije XIII veka. Čuvano u nekadašnjoj Narodnoj biblioteci u Beogradu pod brojem 297. Rukopis je izgoreo u Minhenski jevanđelistar (lat. Manuscriptum Latinarum 6224) ili Sirmijumski jevanđelistar (lat. Evangelarium Sirmensium) je jedan od najstarijih rukopisa poteklih sa teritorije Srbije. Pisan je Natpis trebinjskog župana Grda je spomenik srpske pismenosti iz HI – XII veka [1]. To je natpis na nadgrobnom spomeniku župana Grda, jedan od dva dragocena stara srpska nadgrobna

Varaždinski apostol (desno) Varaždinski apostol je ćirilični rukopis na srpsko-slovenskom jeziku, nastao 1454. godine u Varaždinu, na području stare Slavonije, po narudžbini grofice Katarine Berlinski zbornik Berlinski zbornik je srednjevekovni rukopis s kraja 13. i početka 14. veka. Rukopis ima mešoviti sadržaj, dominiraju apokrifi i fikcija. Najznačajniji delova Berlinskog

Живот и подвизи светога великомученика међу царевима Стефана српскога који је у Дечанима, написао Григорије монах и презвитер, бивши игуман исте обитељи. Loza Nemanjića iz Dečana Loza Nemanjića, u manastirskoj crkvi Hrista Pantokratora u Visokim Dečanima, nalazi se na istočnom zidu narteksa, desno od vrata. Smatra se da je nastala 1346 Zografski listići Zografski listići su dva sačuvana pergamentna lista sa staroslovenskim ćiriličnim tekstom, iz 11. veka. Sadržaj listića predstavlja izvod iz prevoda monaških pravila svetog

Beogradski perimejnik (Narodna biblioteka Srbije). Beogradski parimejnik je srpski srednjovekovni kodeks iz prve četvrtine XIII veka. Original rukopisa je čuvan u staroj Narodnoj biblioteci na Gračanička povelja je proglas koji je doneo srpski kralj Stefan Uroš II Milutin Nemanjić (1282 — 1321), godine 1321. kojom osniva i dariva manastir Gračanicu. U povelji su pobrojani svi posedi Mihanovićev odlomak predstavlja jedan od najstarijih sačuvanih spomenika pisanih glagoljicom na staroslovenskom jeziku, u kome se javljaju crte srpskog narodnog jezika pod čijim uticajem će

Studenički tipik je srpski srednjovekovni dokument iz XIII veka. Napisao ga je Sveti Sava u Studeničkoj isposnici 1208. godine, i u sebi sadrži i žitije Savinog oca — Stefana Nemanje,